Adventisti vjeruju:

1. Sveto pismo

Biblija ili Sveto pismo, Stari i Novi zavjet, pisana je Božja Riječ, dana božanskim nadahnućem preko svetih Božjih ljudi koji su govorili i pisali pod utjecajem Svetoga Duha. U svojoj Riječi Bog je povjerio čovjeku znanje nužno za spasenje. Sveto pismo je nepogrešiva objava Njegove volje. Ono je mjerilo karaktera, provjera iskustva, autoritativna objava istine i vjerodostojni izvještaj o Božjem djelovanju u povijesti. (2. Petrova 1, 20.21; 2.Tímoteju 3, 16. 17; Psalam 119,105; Izreke 30,5.6; Izaija 8,20; Ivan 1 7,1 7; 1.Solunjaníma 2,13; Hebrejima 4,12)

* Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta je pisana Božja Riječ.

 

2. Sveto Trojstvo

Postoji jedan Bog: Otac, Sin i Sveti Duh, jedinstvo triju vječnih Osoba. Bog je besmrtan, svemoguć, sveznajuć, iznad svega i uvijek nazočan. On je neograničen i izvan moći ljudske spoznaje; pa ipak poznat po onome kako se sâm objavio. On je vječno dostojan da Ga obožava, poštuje i da Mu služi sve što je stvoreno.(Ponovljeni zakon 6,4; Matej 28,19; 2. Korinćanima 13,13; Efežaníma 4, 4-6; 1.Petrova 1,2; 1. Timoteju 1, 17;Otkrivenje 14,6. 7)

 

3. Bog Otac

Bog vječni Otac je Stvoritelj, Izvor, Održavatelj i Vladar svega što je stvorio. On je pravedan i svet, milostiv i milosrdan, spor na srdžbu i obilan u nepokolebljivoj ljubavi i vjernosti. Osobine i moći koje pokazuju Sin i Sveti Duh također su objave o Ocu. (Postanak 1, 1; Otkrivenje 4,11, 1. Korinćanima 15,28; Ivan 3,16; 1. lvanova 4,8; 1.Timoteju 1,1 7; Izlazak 3 4, 6. 7; Ivan 14,9)

* Isus Krist: Kroz Njega je sve stvoreno i kroz Njega se otkriva sva punina Božanstva.

 

4. Bog Sin

Bog Vječni Sin utjelovio se u Isusu Kristu. Kroz Njega je Sve stvoreno, otkriven Božji karakter, postignuto spasenje čovječanstva i On će suditi svijetu. Vječni pravi Bog postao je i pravi čovjek Isus Krist. Začet je po Svetom Duhu i roden od Djevice Marije. Živio je i pretrpio kušnje kao ljudsko biće, ali je primjerom savršeno pokazao Božju pravednost i ljubav. Svojim čudesima pokazao je Božju moć i posvjedočio se kao obećani Mesija. Stradao je i dragovoljno umro na križu za naše grijehe i umjesto nas, uskrsnuo je iz mrtvih i uznio se da bi u nebeskom Svetištu služio za nas. On će ponovno doći u slavi da napokon oslobodi svoj narod i obnovi Zemlju. (Ivan 1,1-3.14; Kološanima 1,15-19, Ivan 10, 30; 14, 9; Rimljanima 6,23; 2. Korinćanima 5,1 7-19, Ivan 5,22; Luka 1,35; Filibljanima 2,5-11; Hebrejima 2,9-18; 1. Korinćanima 15,34; Hebrejima 8, 1.2; Ivan 14,1-3)

 

5. Bog Sveti Duh

Bog vječni Duh sudjelovao je s Ocem i sa Sinom u stvaranju, utjelovljenju i otkupu. On je nadahnjivao pisce Svetoga pisma. On je Kristov Život ispunio silom. On privlači i osvjedočava ljude; one koji se odazovu obnavlja i preobražava u Božje obličje. Poslan od Oca i Sina da uvijek bude s Njegovom djecom, On daje Crkvi duhovne darove, Osposobljava je da svjedoči za Krista I u skladu sa Svetim pismom upućuje u potpunu istinu. (Postanak 1,12; Luka 1,35; 4,18; Djela 10,38; 2. Petrova 1,21; 2. Korinćanima 3, 18; Djela 1,8; Ivan 14, 1 6-18,26; 15, 26,27; 16, 7-13, Rimljanima 1,1-4)

* Sveti Duh privlači ljude Bogu, obnavlja ih i preobražava u Božju sliku.

 

6. Stvaranje

Bog je Stvoritelj svega. U Svetom pismu otkrio je vjerodostojni izvještaj o svojoj stvaralačkoj djelatnosti. Za šest dana Gospodin je stvorio “nebo i zemlju” i sve živo na njoj I otpočinuo sedmog dana prvoga tjedna. Tako je ustanovio subotu kao trajnu uspomenu na završeno stvaralačko djelo. Prvi muškarac i žena stvoreni su po Božjem obličju kao kruna stvaranja. Povjereno im je da upravljaju zemljom i da se o njoj odgovorno staraju. Kad je stvaranje svijeta bilo završeno, sve je bilo “veoma dobro”, te je svjedočilo o Božjoj slavi. (Postanak 1.2; Izlazak 20, 8- I1; Psalam 19,1-6; 33,6.9; 104; Hebrejima 11,3)

 

7. Ljudska priroda

Muškarac i žena stvoreni su na Božju sliku, s osobnošću, moći i slobodom da misle i djeluju. Iako su bili stvoreni kao slobodna bića, svatko je od njih bio nedjeljivo jedinstvo tijela, uma i duha; čiji su život, dah i sve ostalo ovisili o Bogu. Kad naši praroditeiji nisu poslušali Boga, i kad su se htjeli osloboditi ove ovisnosti, pali su sa svog uzvišenog položaja što su ga uživali pred Bogom. Izgubili su savršeno Božje obličje i postali su podložni smrti. Njihovi potomci dijele s njima ovu grešnu prirodu i njezine posljedice. Rađaju se sa slabostima i sklonostima k zlu. No, Bog je u Kristu pomirio svijet sa sobom te svojim Duhom obnavlja u smrtnicima koji se kaju obličje njihova Stvoritelja. Stvoreni Bogu na slavu, pozvani su da ljube Njega i jedan drugoga te da se brinu za sredinu u kojoj žive.(Postanak 1,26-28; 2, 7; Psalam 8,4-7; Djela 1 7,24-28; Postanak 3; Psalam 51,5. 7; Rimljanima 5,12-1 7; 2.Korinćanima 5,19.20; Psalam 51,12; 1. Ivanova 4, 7.8.11.20)

 

8. Velika borba

Cijelo čovječanstvo uključeno je u veliku borbu između Krista i Sotone u odnosu na Božji karakter, Njegov Zakon i Njegovu vlast u svemiru. Ovaj je sukob započeo na Nebu kad je jedno stvoreno biće, obdareno slobodom izbora, u želji za vlašću postalo Sotonom, Božjim neprijateljem, i povelo u pobunu dio andela. To je biće, Sotona, unijelo duh pobune i u ovaj svijet kad je navelo Adama i Evu na grijeh. Njihov grijeh uzrokovao je izopačivanje Božjega lika u čovjeku, nered u stvorenom svijetu, i napokon njegovo konačno uništenje u sveopćem potopu. Pred očiına svega što je stvoreno ovaj svijet postao je pozornicom sveopćeg sukoba u kojem će na kraju Bog ljubavi biti opravdan. Da bi pomogao svom narodu u ovoj borbi, Krist šalje Svetog Duha i vjerne anđele da ga vode, štite i podržavaju na putu spasenja. (Otkrivenje 12,3-9; Izaıja 14,12-14; Ezekzjel 28, 12-18, Postanak 3; Rimljanima 1,19-32; 5,12-21; 8,19-22, Postanak 6-8; 2. Petrova 3, 6) 

* Grijeh je iskrivio Božju sliku u ljudima i stvoreni svijet pretvorio u nered.

 

9. Kristov život, smrt i uskrsnuće

Kroz Kristov život savršene poslušnosti Božjoj volji, kroz Njegovo trpljenje, smrt i uskrsnuće Bog je čovjeku pribavio jedino sredstvo očišćenja od grijeha. Tako oni koji vjerom prihvaćaju ovo očišćenje mogu imati vječni život, a sve što je stvoreno može bolje razumjeti beskrajnu i svetu Stvoriteijevu ljubav. Savršeno očišćenje pomiruje pravednost Božjeg Zakona i milosrđe Njegova karaktera, jer Ono ujedno osuđuje naš grijeh pružajući nam oprost. Kristova smrt je zamjena za našu smrt, ona pomiruje i preobražava. Kristovo uskrsnuće najavljuje Božju pobjedu nad silama zla, a onima koji prihvaćaju očišćenje On osigurava I konačnu pobjedu nad grijehom i smrću. Kristova pobjeda nad smrću proglašava Ga Gospodinom pred kojim će se pokloniti svako koljeno na Nebu i na Zemlji. (Ivan 3,16; Izaija 53; 1. Petrova 2,21 .22; 1. Korinćanima 15,3.4.20-22  2. Korinćanima  5, 14.15. 19-21; Rimljanima 1,4; 3,25; 4,25; 8,34; 1.Ivanova 2,2; 4,10; Kološanima 2, 15; Filipljanima 2,6-11)

* Krist je vodio život savršene poslušnosti u skladu s voljom Božjom. 

 

10. Iskustvo spasenja

Božja beskonačna ljubav i milost učinili su Krista, koji nije znao za grijeh, grijehom radi nas, da bismo mi u Njemu mogli postati pravednicima pred Bogom. Vođeni Svetim Duhom mi osjećamo potrebu za pokajanjem, priznajemo svoju grešnost, kajemo se za svoje prijestupe i izražavamo vjeru u Isusa kao Gospodina i Krista, našu Zamjenu i Uzor. Ovu vjeru kojom prihvaćamo spasenje daje božanska sila kroz Riječ i dar je Božje milosti. Kroz Krista smo opravdani, usvojeni kao Božji sinovi i kćeri i oslobođeni vlasti grijeha. Duhom smo nanovo rođeni i posvećeni. Duh obnavlja naš um, upisuje Božji Zakon ljubavi u naše srce i daje nam silu da živimo svetim životom. Ostajući u Njemu postajemo sudionicima božanske prirode i imamo sigurnost spasenja sada i na Sudu. (2. Korinćanima 5,1 7-21; Ivan 3,16; Galaćanima 1,4; 4,4-7; Titu 3,3-7; Ivan 16,8; Galaćanima 3,13.14. 1. Petrova 2,21.22; Rimljanima 10,17; Luka 1 7,5; Marko 9,23.24; Efežanima 2, 5-10; Rimljanima 3,21-26; Kološanima 1,13.14; Rimljanima 8, 14-17; Galaćanima 3,26; Ivan 3, 3-8; 1.Petrova 1,23; Rimljanima 12,2;Hebrejima 8, 7-12; Ezekijel 36, 25-27; 2. Petrova 1,3.4; Rimljanima 8,1-4; 5, 6-10) 

 

11. Rasti u Kristu

Svojom smrću na križu Isus je pobijedio sile zla. On, koji je pokorio demonske duhove tijekom svoje službe na Zemlji, slomio je njihovu moć i zapečatio njihovu konačnu sudbinu. Isusova pobjeda daje nama pobjedu nad silama zla, koje nastoje uspostaviti kontrolu nad nama dok hodimo s Njim u miru, radosti i sigumosti Njegove ljubavi. Sada Sveti Duh prebiva u nama i opunomoćuje nas. Neprekidnom predanošću Isusu kao našem Spasitelju i Gospodinu, oslobođeni smo tereta naših grijeha učinjenih u prošlosti. Više ne živimo u tami, ne bojimo se zlih sila, prezira i besmisla našeg zivotnog puta u prošlosti. U toj novoj slobodi u Isusu pozvani smo da rastemo u karakteru slični Njemu, da imamo svakodnevnu zajednicu s Njim u molitvi, hraneći se Njegovom Riječju, razmišljajući o tome i Njegovoj providnosti, pjevajući mu hvale, skupljajući se u zajednici na bogoslužje i uzimajući udjela u poslanju Crkve. Kada damo sebe u službu iz ljubavi onima koji nas okružuju, u svjedočenju Njegova spasenja, Njegova neprekidna prisutnost među nama tim Duhom preobražava svaki trenutak i svaku zadaću u duhovno iskustvo. (Psalam 1,1.2; 23,4; 77, 12.13.; Kološanima 1,13. I4; 2, 6. 14.15; Luka 10, 1 7-20; Efežanima 5,19.20; 6,12-18; 1.Solunjanima 5,23,  2. Petrova 2.9; 3,18; 2. Korinćanima 3,1 7.18; Filipljanima 3, 7-14; 1.Solunjanima 5, 16-18; Matej 20,25-28; Ivan 20,21; Galaćanima 5, 22-25; Rimljanima 8,38. 39; 1. Ivanova 4,4; Hebrejima 10,25.)

 

12. Crkva

Crkva je zajednica vjernika koji prihvaćaju istinu da je Isus Krist Gospodin i Spasiteij. Poput Božjeg naroda u starozavjetna vremena, i mi smo pozvani iz svijeta. Mi se sjedinjujemo na bogoslužju, u zajedništvu, u poučavanju iz Božje Riječi, u Večeri Gospodnjoj, u služenju svim ljudima i objavljivanju Evanđelja cijelom svijetu. Autoritet Crkve proistječe iz Isusa Krista koji je utjelovljena Riječ, i iz Pisma koje je napisana Riječ. Crkva je Božja. Obitelj; njeni vjernici, koje je Bog usvojio kao svoju djecu, žive na temelju novoga zavjeta. Crkva je Kristovo Tijelo, zajednica vjernika, čija je Glava sâm Krist. Crkva je nevjesta za koju je Krist umro da bi je mogao očistiti i posvetiti. Prigodom Njegova povratka u slavi On će izvesti pred sebe vjerne svih vjekova otkupljene Njegovom krvlju, “bez Ijage i bore”, slavnu Crkvu, “svetu i bez mane”. (Postanak 12,3; Djela 7, 38; Efežanima 4,11-15; 3,8-11; Matej 28, 19.20, 16,13-20; 18,18; Efežanima 2,19-22; ,22.23; 5,23-27; Kološanima 1,17.18)

*Crkva, na svjetskoj razini, sastavljena je od svih onih koji vjeruju u istinu o Isusu Kristu.

 

13. Ostatak i njegova zadaća

Sveopću Crkvu tvore svi koji istinski vjeruju u Krista, ali u posljednjim danima, u razdoblju široko rasprostranjenog otpada, pozvan je Ostatak da vrši Božje zapovijedi i čuva vjeru Isusovu. Ovaj Ostatak najavljuje dolazak vremena Suda, objavljuje spasenje kroz Krista i navješćuje približavanje Njegova drugog dolaska. Ovo naviještanje prikazano je simbolom trojice anđela u Otkıivenju 14; ono se zbiva u isto vrijeme kad i djelo Suda na Nebu, te na Zemlji izaziva kajanje i reformu. Svaki je vjernik pozvan da surađuje u ovom objavljivanju po cijelom svijetu. (Otkrivenje 12,17; 14,6-12; 18,1-4; 2. Korinćanima 5,10; 1. Petrova 1,16-19; 2. Petrova 3,10-14; Otkrivenje 21,1-14)

 

14. Jedinstvo Kristova Tijela

Crkva je jedno Tijelo s mnogo udova koji su pozvani iz svakog naroda, plemena, jezika i puka. U Kristu smo svi “novo stvorenje”; razlike u rasi, kulturi, obrazovanju, nacionalnosti, pa razlike izmedu velikih i malih, bogatih i siromašnih, muškog i ženskog - ne smiju nas dijeliti. Svi smo jednaki u Kristu koji nas je istim Duhom povezao u zajedništvo sa sobom i međusobno; trebamo služiti bez pristranosti i ustezanja. Kroz Kristovu objavu u Pismu sudionici smo iste nade i vjere, i nastojimo svjedočiti svima. Ovo jedinstvo ima svoj izvor u jedinstvu Trojednog Boga koji nas je prihvatio kao svoju djecu. (Rimljanima 12,4,5; 1. Korirıćanima 12,12-14; Matej 28,19.20; Psalam 133, 1; 2.Korinćanima 5,16.17; Djela 17,26.27, Galaćanima 3,27.29; Kološanima 3,10-15; Efežanima 4,14-16; 4,1-6; Ivan 17,20-23)

*Zato što nam se Isus Krist otkrio, vezuju nas jedna vjera i jedna nada.

 

15. Krštenje

Krštenjem priznajemo svoju vjeru u smrt i uskrsnuće Isusa Krista, i svjedočimo o svojoj smrti grijehu te o odluci da živimo novim životom. Tako mi priznajemo Krista kao Gospodina i Spasitelja, postajemo Njegovim narodom i vjernicima Njegove Crkve. Krštenje je simbol naše zajednice s Kristom, oprosta naših grijeha i našeg primanja Svetoga Duha. Ono se obavlja uronjavanjem u vodu i uvjetovano je priznanjem vjere u Isusa i dokazima pokajanja za grijehe. Njemu prethodi poučavanje iz Pisma i prihvaćanje njegova nauka. (Rimljanima 6,1-6; Kološanima 2,12.13; Djela 16,30-33; 22,16; 2,38; Matej 28,19.20) 

* Krštenje je simbol naše zajednice s Kristom.

 

16. Gospodnja večera

Gospodnja večera je čin uzimanja udjela u simbolima Kristova tijela i krvi kao izraz vjere u Njega, našega Gospodina i Spasitelja. Svojom nazočnošću u ovom zajedništvu Krist se zbližava sa svojim narodom i jača ga. Uzimanjem udjela u Gospodnjoj večeri mi s radošću objavljujemo “smrt Gospodnju dok On ne dođe”. Priprema za Gospodnju večeru uključuje preispitivanje, pokajanje i priznanje. Učitelj je naredio da služba pranja nogu treba označiti obnovljeno čišćenje, izraziti spremnost na uzajamno služenje u duhu Kristove poniznosti i sjediniti naša srca u ljubavi. Udio u ovom zajedništvu otvoren je za sve kršćane koji vjeruju.(1. Korinćanima 10,16.17, 11,23-30; Matej 26,17-30; Otkrivenje 3, 20; Ivan 6,48-63; 13,1-17)

*U ovom doživljaju zajednice prisutan je Krist.

 

17. Duhovni darovi i službe

Bog svim vjernicima svoje Crkve u sva vremena poklanja duhovne darove koje svatko treba upotrijebiti u dragovoljnoj službi iz ljubavi na opću dobrobit Crkve i ljudskog roda. Darovi Svetoga Duha, koje On dodjeljuje svakom vjerniku po svojoj volji, obuhvaćaju sve sposobnosti i službe koje su potrebne Crkvi radi izvršenja zadaće koju joj je Bog povjerio. Prema Bibliji ovi su darovi vjera, liječenje, proroštvo, propovijedanje, poučavanje, upravljanje, mirenje, tješenje, samoprijegorna služba i ljubav za pomaganje i hrabrenje ljudi. Neke vjernike je Bog pozvao i obdario ih Duhom za službe kao što su pastoralna, evanđeoska, apostolska, i za službu poučavanja koja je naročito potrebna pri osposobljavanju vjernika za služenje, za izgradnju Crkve, za duhovnu zrelost i za unapređivanje jedinstva u vjeri i spoznavanju Boga. Kad vjernici koriste ove duhovne darove kao izraz Božje milosti, Crkva je zaštićena od razornih utjecaja lažnih nauka, ona raste pod Božjim okriljem i izgrađuje se u vjeri i ljubavi. (Rimljanima 12, 4-8; 1.Korinćanima 12,9-11.27.28; Efežanima 4,8.11-16; Djela 6,1-7; 1. Timoreju 2,1-3; 1.Petrova 4, 10.11)

 

18. Dar proroštva

Jedan od darova Svetoga Duha jest proroštvo. Ovaj dar je jedan od znakova raspoznavanja Crkve Ostatka i očitovao se u službi Gospodnje vjesnice Ellen G. White. Njezini spisi trajan su i vjerodostojan izvor istine koja Crkvi pruža utjehu, upute, usmjerava je i navodi na popravljanje. Oni također jasno otkrivaju kako je Sveto pismo - Biblija, mjerilo svakog učenja i svakog iskustva. (Joel 2,28.29; Djela 2, 14-21; Hebrejima 1,1-3; Otkrivenje 12,17; 19,10)

* Bog u sva vremena osposobljava vjerništvo svoje Crkve s duhovnim darovima. 

 

19. Božji Zakon

Velika načela Božjeg Zakona sadržana su u Deset zapovijedi i potvrđena u Kristovu životu. Ona izražavaju Božju ljubav, i obvezuju sve ljude u svim vremenima. Ovi su propisi temelj Božjeg saveza s Njegovim narodom i mjerilo na Božjem Sudu. Posredovanjem Svetog Duha oni ukazuju na grijeh i izazivaju potrebu za Spasiteljem. Spasenje je u cijelosti po milosti, a ne po djelima, ali je plod spasenja poslušnost Zapovijedima. Poslušnost razvija kršćanski karakter i daje osjećaj zadovoljstva. Ona je dokaz naše ljubavi prema Gospodinu i naše brige za bližnje. Poslušnost vjerom otkriva Kristovu silu koja preobražava život i time snažno svjedoči za Krista. (Izlazak 20,1-17; Psalam 40,7.8; Matej 22,36-40; Ponovljeni zakon 28,1-14; Matej 5,17-20; Hebrejima 8, 8-10; Ivan 16,7-10; Efežanima 2, 8-10, 1. Ivan 5,3; Rimljanima 8,3.4; Psalam 19, 7-14)

*Deset zapovijedi su važeće za sve naraštaje.

 

20. Subota - dan odmora

Stvoritelj je nakon šest dana stvaranja počinuo sedmog dana i ustanovio subotu za sve ljude, kao uspomenu na Stvaranje. Četvrta zapovijed Božjeg nepromjenjivog Zakona zahtijeva poštovanje sedmog dana, subote, kao dana odmora, bogoslužja i služenja u skladu s učenjem i djelom Isusa, Gospodara subote. Subota je dan radosne zajednice s Bogom I bližnjima, simbol otkupa u Kristu, znak našeg posvećenja i vjernosti, vizija naše vječne budućnosti u Božjem kraljevstvu. Subota je Božji trajni znak Njegovog vječnog zavjeta s Njegovim narodom. Radosnim svetkovanjem ovog dana, od zalaska do zalaska sunca, proslavljamo Božje stvaralačko i otkupiteljsko djelo. (Postanak 2,1-3; lzlazak 20,8-11; Luka 4,16; lzaija 56,4.5.6; 58,13.14; Matej 12, 1-12; Izlazak 31,13-17; Ezekiel 20, 12.20; Ponovljeni zakon 5, 12-15; Hebrejima 4,1-11; Levitski zakonik 23, 32; Marko 1,32)

* Subota je dan radosne zajednice i s Bogom i s bližnjima.

 

21. Upraviteljska služba

Mi smo upravitelji kojima je Bog povjerio vrijeme i prilike, sposobnosti i imovinu, blagoslove zemlje i njena dobra. Njemu smo odgovorni da pravilno koristimo povjerene vrijednosti. Mi priznajemo Boga kao Vlasnika svojom vjernom službom Njemu i našim bližnjima, i davanjem desetine i darova za objavljivanje Evanđelja i napredak Njegove Crkve. Upraviteljska služba je prednost koju nam je Bog dao da bismo razvijali ljubav i pobjedu nad sebičnošću i lakomošću. Upravitelj se raduje blagoslovima koje primaju drugi zbog njegove vjernosti. (Postanak 1,26-28; 2,15; 1. Ljetopisa 29,14; Hagaj 1,3-11; Malahija 3,8-12; 1.Korinćanima 9,9-14; Matej 23,23; Rimljanima 15,26.27)

* Boga priznajemo Gospodarem ako vjerno služimo Njemu i svojim bližnjima.

* Kao narod, pozvani smo da razmišljamo, osjećamo i radimo u potpunoj suglasnosti s Božjom Riječju.

 

22. Kršćansko vladanje

Mi smo pozvani da budemo pobožan narod koji misli, osjeća i djeluje u skladu s nebeskim načelima. Da bi Sveti Duh mogao u nama obnoviti karakter našega Gospodina, mi prihvaćamo samo ono što će u našem životu proizvesti moralnu čistoću, zdravlje i radost po uzoru na Krista. To znači da naš odmor i rekreacija trebaju odgovarati najvišim mjerilima kršćanskog ukusa i ljepote. Iako priznajemo razlike u kulturi, naša odjeća treba biti jednostavna, skromna i skladna, dolična onima čija se prava ljepota ne sastoji u izvanjskom ukrašavanju nego u neprolaznim ukrasima plemenitog i tihog duha. To također znači da se trebamo razumno starati o svome tijelu, budući daje ono hram Svetoga Duha. Pored dovoljno kretanja i odmora, trebamo usvojiti zdravu prehranu I uzdržavati se od hrane koju Sveto pismo proglašava nečistom. Budući da su alkoholna pića, duhan i neodgovorna uporaba lijekova i opijata štetni za naše tijelo, trebamo se uzdržavati i od njih. Umjesto toga trebamo se uključiti u sve što naše misli i tijelo dovodi u sklad s Kristom. On želi da budemo zdravi, radosni i čestiti. (Rimljanima 12,1.2; 1.lvanova 2,6; Efežanima 5,1-21; Filipljanima 4,8; 2. Korinćanima 10,5; 6,14-7,1; 1. Petrova 3,1-4, 1.Korinćanima 6,19.20; 10, 31; Levitski zakonik 11.1-47, 3.Ivanova 2) 

 

23. Brak i obitelj

Bog je stvorio brak u Edenu, a Isus ga je potvrdio kao doživotnu zajednicu između muža i žene u ljubavi. Za kršćanina brak je zavjet kojim je obećao vjernost Bogu i svom bračnom drugu. U tu zajednicu trebaju ulaziti samo oni partneri koji dijele zajedničku vjeru. Uzajamna Ijubav, poštovanje i odgovornost temelji su ovog odnosa koji treba odražavati ljubav, svetost, bliskost i trajnost odnosa između Krista i Njegove Crkve. Što se tiče rastave, Isus je učio da onaj koji napušta svog bračnog druga, osim za preljub, i stupa u brak s drugiın - čini preljub. Iako odnosi u obitelji katkad nisu idealni, supružnici, koji se potpuno posvete jedno drugome u Kristu, mogu postići zajedništvo u ljubavi kroz vođstvo Svetoga Duha i uz pomoć Crkve. Bog blagoslivlje obitelj i želi da njeni članovi pomažu jedan drugome u kršćanskom sazrijevanju. Roditelji trebaju odgajati svoju djecu da ljube i slušaju Boga. Svojim primjerom i riječima trebaju ih osvjedočiti kako Krist poučava s ljubavlju, nježno i pažljivo, jer želi da ona postanu udovi Njegova tijela, članovi Božje obitelji. Jedna od posljednjih Božjih evanđeoskih poruka svijetu jest poziv na zbližavanje u obitelji. (Postanak 2, 18-25; Matej 19.3-9; Ivan 2,1-11; 2. Korinćanima 6,14; Efežanima 5,21-23; Matej 5,31.32; Marko 10,11.12; Luka 16,18; 1.Korinćanima 7, 10.11; Izlazak 20,12; Efežanima 6, 1-4;Ponovljenı zakon 6,5-9; Izreke 22,6; Malahija 4, 5.6)

 

24. Kristova služba u nebeskom Svetištu

Na Nebu postoji Svetište koje je postavio Gospodin a ne čovjek. U njemu Krist služi za nas, stavljajući vjernicima na raspolaganje zasluge svoje žrtve pomirnice koju je prinio na križu jedanput za sve. Naš Veliki svećenik ustoličen je prigodom svoga uzašašća, kad je i otpočeo svoje posredovanje. Godine 1844., na kraju proročkog razdoblja od 2300 dana, započeo je drugo i posljednje razdoblje svoje službe pomirnice. To je djelo istrajnog suda čija je svrha konačno uklanjanje grijeha, a ispunjenje je simboličke službe u negdašnjem hebrejskom Svetištu na Dan pomirenja. U toj simboličkoj službi Svetište je čišćeno krvlju životinjskih žrtava, dok se na Nebu čišćenje Obavlja Isusovom krvlju i Njegovom savršenom žrtvom. Istražni sud otkriva nebeskim bićima tko je izmedu mrtvih zaspao vjeran Kristu i tko je, prema tome, u Njemu dostojan ustati iz groba o prvom uskrsnuću. Ovaj Sud također otkriva tko izmedu živih živi u Kristu, vrši Božje zapovijedi i čuva vjeru Isusovu te je tako u Njemu spreman za preobraženje i ulazak u Njegovo vječno kraljevstvo. On dokazuje Božju pravednost u spašavanju onih koji vjeruju u Isusa i objavljuje da će oni koji su ostali vjerni Bogu ući u Njegovo kraljevstvo. Završetak ove lsusove službe označit će kraj vremena milosti za ljudski rod, neposredno prije Njegova drugog dolaska. (Hebrejima 8,1-5; 4,14-16; 9,11-28; 10,19-22; 1,3; 2,16.17; Daniel 7,9-27; 8,13.14; 9,24-2 7; Brojevi 14,34; Ezekiel 4,6; Levitski zakonik 16; Otkrivenje 14, 6.7; 20,12, 14,12;22, 12)

 

25. Kristov drugí dolazak

Drugi Kristov dolazak blažena je nada Crkve i veličanstveni vrhunac Evandelja. Spasiteljev dolazak će biti doslovan, osoban i vidljiv na cijelom svijetu. Kad se On vrati, uskrsnut će svi pravednici i zajedno sa živim pravednicima bit će preobraženi i uzeti na Nebo, dok će nepravednici pomrijeti. Skoro potpuno ispunjenje većine proročkih objava, zajedno sa sadašnjim stanjem svijeta, ukazuje da je Kristov dolazak blizu. Vrijeme Njegova dolaska nije otkriveno, pa smo stoga pozvani da budemo uvijek pripravni. (Titu 2,13; Hebrejima 9,28; Ivan 14, 1-3; Djela 1,9-11; Matej 24,14; Otkrivenje 1,7; 1. Solunjanima 4,13-18; 1.Korinćanima 15,51-54; 2.Solunjanima 1,7-10, 2,8; Otkrivenje 14,14-20; 19, 11-21; Matej 24; Marko 13; Luka 21; 2 Timoteju 3,1-5; 1.Solunjanima 5,1-6)

 

26. Smrt i uskrsnuće

Plaća grijeha je smrt. Međutim, Bog, koji je jedini besmrtan, dat će vječni život onima koje je otkupio. Do toga dana smrt je besvjesno stanje svih ljudi. Kad se javi Krist, koji je naš život, o svom drugom dolasku, uskrsli pravednici (to je prvo uskrsnuće) i živi pravednici bit će proslavljeni i uzeti u susret svome Gospodinu. Drugo uskrsnuće, uskrsnuće nepravednika, dogodit će se tisuću godina kasnije. (Rimljanima 6,23; 1. Timoteju 6,15.16; Propovjednik 9,5.6; Psalam 146,3.4; Ivan 11,11-14; Kološanima 3,4; 1.Korinćanima 15,51-54; 1.Solunjanima 4, 13-17;Ivan 5,28.29;Otkrivenje 20,1-10,21,4)

* Isus Krist će se pojaviti pred cijelim svijetom stvarno, osobno i vidljivo. 

 

27. Tisućgodišnjica i kraj grijeha

Milenij je tisućgodišnja Kristova vladavina sa spašenim pravednicima na Nebu- između prvog i drugog uskrsnuća. U to vrijeme sudit će se mrtvim nepravednicima; Zemlja će biti potpuno pusta, bez živih Ijudskih stanovnika. Na njoj će biti zatočeni Sotona i njegovi demoni. Na kraju tog razdoblja Krist će sa svojim spašenim pravednicima i Svetim gradom (Novi Jeruzalem) sići s Neba na Zemlju. Mrtvi nepravednici će uskrsnuti i zajedno sa Sotonom i njegovim anđelima okružiti grad, ali će ih oganj od Boga uništiti i očistiti Zemlju. Tako će svemir zauvijek biti oslobođen grijeha i grešnika. (Otkrivenje 20; 1.Korinćanima 6,2.3; Jeremija 4,23-26, Otkrivenje 21,1-5; Malahija 4,1; Ezekiel 28,18.19)

* Na kraju tisućgodišnjice na Zemlju dolazi lsus Krist, Njegovi sveti i Sveti Grad (Novi Jeruzalem).

 

28. Nova zemlja

Na Novoj zemlji, na kojoj vlada pravednost, Bog će otkupljenima pripremiti vječni dom i savršene okolnosti za vječni život, ljubav, radost i učenje u Njegovoj nazočnosti. Ondje će boraviti sam Bog sa svojim narodom, a patnje i smrti više neće biti. Velika borba bit će završena i grijeha više neće biti. Sve živo i neživo objavljivat će da je Bog ljubav, i On će vladati zauvijek. Amen. (2. Petrova 3,13; lzaija 35; 65, 17-25; Matej 5,5; Otkrivenje 21, 1-7;22,1-5;11,15)

 *Sam Bog će živjeti sa svojim narodom. Boli i smrti više neće biti.